Crna Gora je ostvarila značajan napredak u usklađivanju propisa o javno-privatnim partnerstvima i koncesijama sa standardima Evropske unije, ali i dalje postoje ozbiljni nedostaci u transparentnosti ugovora, praćenju njihove realizacije i dostupnosti finansijskih podataka. To su ključni nalazi “Nacionalnog izvještaja Crna Gora 2026“, koji je objavio Centar za nove inicijative (CNI).
Istraživanje pokazuje da najveći izazov više nije nedostatak zakonodavnog okvira, već njegova primjena u praksi. Posebno je problematična činjenica da Zakon o koncesijama ne propisuje obavezu nadležnih organa da Komisiji za koncesije dostavljaju sve zaključene ugovore, njihove izmjene i podatke o prestanku važenja.
Takav pravni nedostatak znači da nije moguće garantovati potpunost centralnog registra koncesija, iako on predstavlja osnovni javni izvor informacija o dugoročnom korišćenju državnih resursa i imovine.
Ugovori postoje, ali podaci nijesu dovoljno povezani
Analiza je pokazala da javni registri uglavnom sadrže osnovne informacije o zaključenim ugovorima, dok su podaci o njihovim izmjenama, finansijskim efektima i realizaciji nedovoljno dostupni ili raspoređeni između različitih institucija.
Konkretan primjer odnosi se na Registar ugovora o javno-privatnom partnerstvu, u kojem su tokom istraživanja bila javno dostupna četiri ugovora evidentirana 2022. godine, zaključena prije stupanja na snagu Zakona o JPP.
Istovremeno, Agencija za investicije Crne Gore objavila je u martu 2025. informaciju o potpisivanju ugovora o javno-privatnom partnerstvu za izgradnju hotela „Lokanda“ na Cetinju. Taj ugovor nije pronađen u javno dostupnim dokumentima registra pregledanim tokom istraživanja, što ukazuje na potrebu provjere njegove ažurnosti. Ovaj nalaz ne znači da ugovor nije evidentiran u internim evidencijama Agencije.
U oblasti koncesija posebno nedostaje sistematski javni pregled iznosa i naplate koncesionih naknada, realizovanih investicija, aneksa ugovora i eventualnih sporova.
Zbog toga građani, mediji i organizacije civilnog društva teško mogu pratiti ne samo kome je određena koncesija dodijeljena, već i da li su ugovorene obaveze ispunjene i kakve su stvarne finansijske koristi ili rizici za državu.
Potrebne su konkretne reforme
U izvještaju se preporučuje izmjena Zakona o koncesijama kako bi dostavljanje svih ugovora, aneksa, prenosa prava, produženja i raskida Komisiji za koncesije postalo zakonska obaveza.
Predlaže se i razvoj javnih, pretraživih registara koji bi omogućili povezivanje podataka o dodjeli ugovora, njihovoj realizaciji i finansijskim efektima. Posebnu pažnju treba posvetiti velikim investicionim projektima i aranžmanima koji uključuju državnu imovinu i prirodne resurse.
Iako je Crna Gora u junu 2025. privremeno zatvorila pregovaračko Poglavlje 5 – Javne nabavke, nalazi istraživanja pokazuju da formalno usklađivanje propisa sa evropskim standardima ne znači i da su svi problemi transparentnosti i nadzora riješeni.
Nacionalni izvještaj izradio je Veselin Bajčeta u okviru regionalnog projekta „Istraživanje potencijala javno-privatnih partnerstava i koncesija za regionalni razvoj na Zapadnom Balkanu“, koji koordinira Centar za građanske komunikacije iz Sjeverne Makedonije, uz učešće partnerskih organizacija iz šest zemalja regiona.
Projekat je podržan od strane Fondacija za otvoreno društvo – Zapadni Balkan.
Kompletan Nacionalni izvještaj „Crna Gora 2026“ dostupan je za preuzimanje u PDF formatu.
Nacionalni izvještaj „Crna Gora 2026“ – crnogorska verzija (PDF)